|
Nastavne jedinice i kako se pripremati za nastavu, kolokvij i ispit
Nastavne jedinice su tematske cjeline u kojima je sistematizirano gradivo koje se predaje na nastavi. Na nastavi se stječu kompetencije koje se provjeravaju na kolokvijima i ispitu. Popis kompetencija koje su ishod učenja, kao i gradivo na čijem se temelju te kompetencije stječu dostupan je u Informacijskom paketu.
Za svaki sat nastave navedena je zadaća koju je potrebno pripremiti unaprijed. Priprema se sastoji od čitanja zadanih tekstova i promišljanja odgovora na postavljena pitanja. Većina tekstova dostupna je na ovim web stranicama [repozitorij]. Uz svaku nastavnu jedinicu navedeni su ciljevi učenja. Oni nam govore što će student znati nakon što svlada pojedinu nastavnu jedinicu. To je ujedno i alat za provjeru vlastitog znanja.
Predavanja se temelje na pretpostavci da su se studenti pripremili za sat, tj. pročitali i promislili zadano gradivo. Studenti koji se ne pripreme imati će poteškoća u praćenju predavanja. Gradivo za svaku nastavnu jedinicu može se preuzeti iz repozitorija za određenu nastavnu jedinicu, niže na ovoj web stranici. Studenti mogu fotokopirati scripta u skriptarnici Fakulteta. Sadržaj scripta identičan je sadržaju materijala koji se može preuzeti na ovoj web stranici.
Ispit se temelji na pitanjima iz gradiva koje je dostupno na ovoj web stranici. Za uspješno polaganje ispita:
Tijekom semestra:
- Uvijek pročitati zadane tekstove i napraviti domaću zadaću;
- Neposredno nakon održane nastave još jednom ponoviti gradivo i sistematizirati bilješke sa sata;
- Prodiskutirati s koleg(ic)ama probleme koji su se obrađivali na satu;
- Ukoliko je nešto ostalo nejasno, na idućem satu pitati nastavnika;
- Neposredno prije ispita još jednom pročitati svo gradivo koje je bilo zadano za čitanje na satu;
Nakon završetka nastave (7-10 dana prije završnog ispita):
- Još jednom sistematizirati bilješke sa sata;
- Odgovoriti na problemska pitanja koja su naznačena kao domaća zadaća, ili uz tekstove;
- U manjim studijskim skupinama prodiskutirati glavne probleme o kojima je bilo riječi na satu;
- Posebno provjerite jeste li ostvarili ciljeve učenja naznačene uz svaku nastavnu jedinicu;
- Pri analizi rečenih problema, konzultirati bilo koji udžbenik naznačen u popisu literature;
- Selektirati materijale koje ćete koristiti pri pisanju ispita.
Kalendar nastave
Nastava počinje 1. ožujka 2010. Predavanja se održavaju ponedjeljkom i srijedom za sve grupe. Predavanja se održavaju u slijedeće dane:
- Tjedan koji počinje 01. ožujka - nastavne jedinice 1 i 2
- Tjedan koji počinje 08. ožujka - nastavne jedinice 3 i 4
- Tjedan koji počinje 15. ožujka - nastavne jedinice 5 i 6
- Tjedan koji počinje 22. ožujka - nastavne jedinice 7 i 8
- Tjedan koji počinje 29. ožujka - nastavne jedinice 9 i 10
- Tjedan koji počinje 05. travnja - nastavna jedinica 11 (ponedjeljak 5. travnja je neradni dan)
- 16. travnja - prvi kolokvij za seminariste
- Tjedan koji počinje 19. travnja - nema nastave iz predmeta EJP
- Tjedan koji počinje 26. travnja - nastavne jedinice 12 i 13
- Tjedan koji počinje 03. svibnja - nastavne jedinice 14 i 15
- Tjedan koji počinje 10. svibnja - nastavne jedinice 16 i 17
- Tjedan koji počinje 17. svibnja - nastavne jedinice 18 i 19
- Tjedan koji počinje 24. svibnja - nastavne jedinice 20 i 21
- 04. lipnja - drugi kolokvij za seminariste
U slučaju da u dane nastave pada neradni dan, kalendar će biti prilagođen
1. Orijentacija u predmetu i izvorima prava EU; Metodologija prava EU
Početak nastave - 1. ožujka
Cilj učenja: Informirati se o primarnom i sekundarnom gradivu koje će se koristiti u nastavi i steći osnovnu sposobnost orjentacije u Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Upoznati strukturu i dobiti pregled sadržaja Osnivačkih ugovora. Razumijeti predmet i sadržaj discipline. Informirati se o temeljnim nastavnim metodama i o onome što se od studenata očekuje za uspješno svladavanje gradiva.
Domaća zadaća: Pogledati na internetu (ne printati) Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Eurropske Unije (Lisabon). Konzultirati knjigu Reforma EU - Lisabonski ugovor.
Ugovor iz Lisabona stupio je na snagu 1. prosinca 2009. godine
Gradivo za pripremu predavanja:
2. Evolucija EU i njen ekonomski i politički kontekst
Cilj učenja: Razumijeti glavne faze ekonomske integracije općenito i u Europi te kako širenje ekonomske integracije utječe na političku i socijalnu sferu. Razumjeti ekonomske i političke ciljeve europskog integracijskog procesa. Uvidjeti povezanost ekonomske integracije i političkih ciljeva očeva utemeljitelja EU.
Gradivo za pripremu predavanja:
Neobavezno gradivo:
Power point prezentacije:
Literatura za spremanje ispita:
3. Struktura i institucije EU
Cilj učenja: Shvatiti današnju strukturu EU i povjesne razloge njenog današnjeg ustrojstva. Upoznati se s organizacijom institucija EU i njihovim ulogama i međusobnim odnosom. Upoznati se s vertikalnom diobom ovlasti između EU s jedne i država članica s druge strane.
Learning objectives: To understand EU structure and historic reasons for such structure. To understand the organisation and basic tasks of EU institutions as well as their mutual relationship; To understand vertical division of powers between EU and the Member States.
Gradivo za pripremu predavanja/Preparation for class:
HR:
EN:
Literatura za spremanje ispita:
- Ćapeta T. i Rodin S., Osnove prava EU, Glava I.
- Ljerka Mintas Hodak (ur.) Uvod u Europsku uniju, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb 2004. str. 53 - 83
- Reforma EU - Lisabonski ugovor ,Nn 2009: poglavlje I. Rodin/Goldner Lang, Lisabonski ugovor - što je novo?, str. 1 - 26; poglavlje III. Iris Goldner Lang, Novi institucionalni okvir, u: str.67 - 88
4. Pregled nadležnosti Europskog suda
Cilj učenja: Steći osnovni uvid u organizaciju i nadležnosti Europskog suda u Luxembourgu temeljem Lisabonskog ugovora. Razumjeti koji putevi pravne zaštite stoje na raspolaganju različitim pravnim subjektima u okvirima prava Europske unije, i pod kojim uvjetima. Razumjeti opću ulogu Europskog suda u institucionalnim okvirima Europske unije.
Learning Objectives: to acquire basic knowledge and understanding of the organisation and jurisdiction of the European Court of Justice, as provided by the Lisbon Treaty. To understand ways and conditions of judicial protection, which different subject of EU law can use in EU law, To understand role of the ECJ in the institutional framework of the EU.
Gradivo za pripremu predavanja/Class Preparation:
Literatura za spremanje ispita:
5. Novi pravni poredak; Kako čitati odluke Europskog suda
Cilj učenja: Razumjeti pojam "novog pravnog poretka europskog prava" i što ga razlikuje od pravnih poredaka država članica s jedne, te pravnog poretka međunarodnog prava s druge strane.Steći uvid u metode rada Europskog suda, uključujući i intelektualni proces koji se odvija prilikom donošenja odluka. Steći sposobnost razlikovanja induktivne i deduktivne metode i razumijeti njihovu važnost u pravosudnom procesu. Upoznati i razumijeti ulogu Europskog suda u procesu konstitucionalizacije prava EU, te mjesto i funkciju njegovih odluka u pravnom poretku EU.Steći osnovno znanje i razumijevanje koncepta "izravnog učinka" prava EU i nadređenosti prava EU nacionalnom pravu država članica.
Gradivo za pripremu predavanja:
HR
EN
Neobavezno čitanje:
Literatura za spremanje ispita:
- Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002. str. 3 - 22
6. Nadređenost europskog prava nacionalnom pravu - nacionalna perspektiva
Cilj učenja: Upoznati se s razlikama u razumijevanju koncepta nadređenosti euoropskog prava nacionalnom pravu između Europskog suda i nacionalnih visokih sudova. Razumjeti nacionalne argumente koji ističu da europsko pravo nije nadređeno nacionalnim ustavima, te protuargumente iz europske perspektive.
Gradivo za pripremu predavanja:
Literatura za spremanje ispita:
- Rodin, S., Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb 1997. str. 117-205
- Rodin S., Ustavni sud i članstvo RH u EU, Liber Amicorum Jadranko Crnić, Novi informator, Zagreb 2009. (dostupno kao PDF otisak)
7. Obaveze nacionalnih sudova koje proizlaze iz nadređenosti europskog prava nacionalnome
Cilj učenja: Razumjeti koje obaveze proizlaze za nacionalne sudove iz koncepta nadređenosti i izravnog učinka, te shvatiti probleme koji zbog toga mogu nastati u kontekstu nacionalnog pravnog poretka država članica (te Hrvatske).
Gradivo za pripremu predavanja:
Literatura za spremanje ispita:
- Ćapeta, T., Nacionalni Ustav i nadređenost prava EU u eri pravnog pluralizma, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 59 Br. 1, 2009 ; ili
- Ćapeta, T. Ustavni acquis communautarie i ustavni poredak Republike Hrvatske, Liber Amicorum Jadranko Crnić, u tisku, pdf otisak
- S. Rodin, T. Ćapeta i I. Goldner Lang (ur.), REFORMA EUROPSKE UNIJE – LISABONSKI UGOVOR, Narodne novine, Zagreb 2009. Glava IX. tč. 3.1
8. Horizontalni izravni učinak Osnivačkih ugovora i uredbi
Cilj učenja: Steći osnovni uvid u podjelu izvora prava Zajednce. Steći sposobnost razlikovanja vertikalnog i horizontalnog učinka Osnivačkih ugovora i uredbi i razumjeti važnost tog razlikovanja. Razviti vještinu primjene kriterija za izravni učinak odredbi europskog prava u nacionalnom pravnom poretku.Razumjeti obveze država članica vezane uz primjenu Uredbi EZ, te učinke Uredbi u pravnim poretcima država članica. Razviti vještinu identifikacije i primjene, u nacionalnom pravu, subjektivnih prava stvorenih Uredbama.
Domaća zadaća: Pročitati odluke ES u predmetima Walrave and Koch i Defrenne II. Ponovno pročitati predmet Van Gend en Loos (vidi 4. nastavnu jedinicu), ovaj puta s naglaskom na kriterije izravnog učinka. Pročitati predmet Leonesio, Commission v Italy ili Variola (ovisno što vam zada predavač).
Neobvezno: Pročitati Mišljenje Nezavisnog odvjetnika Madura u predmetu Viking, posebice označene dijelove Mišljenja koji su prevedeni na hrvatski. Uz čitanje ovog mišljenja, razmislite o sljedećem: tko su adresati odredaba Osnivačkih ugovora o tržišnim slobodama? Kako se sve može opravdati njihov horizontalni učinak? Ima li argumenata protiv? Što je to "posredni horizontalni učinak" (njem: Drittwirkung)? Postoji li takvo što u hrvatskom pravu?
Gradivo za pripremu predavanja:
Literatura za spremanje ispita:
9. Sekundarno pravo EU i njegovi učinci - Direktive 1
Cilj učenja: Razumjeti posebna svojstva direktiva kao vrste izvora sekundarnog prava EZ i steći osnovna znanja o njihovim učincima u pravnom poretku Zajednice i država članica
Domaća zadaća: Pročitajte zadano gradivo. Razmislite o razlikama između primarnih izvora prava Zajednice (Osnivački ugovori) i uredbi i direktiva kao sekundarnih izvora. Razmislite o razlici između uredbi i direktiva. Pročitajte relevantne odredbe Ugovora o EZ koje se odnose na te izvore. Razmislite zašto je Europski sud priznao izravni učinak direktivama?
Gradivo za pripremu za sat:
Neobvezno čitanje:
Literatura za spremanje ispita:
- Rodin S., i Ćapeta T. (ur.), Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu, Pravosudna akademija, Zagreb 2008. (Knjiga se može pribaviti upitom kod pravosudne akademije. Određenim brojem knjiga raspolaže biblioteka Fakulteta, a PDF otisak je dostupan na web stranicama katedre
- Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002. str. 41 - 53 i 72 - 92
10. Sekundarno pravo EU i njegovi učinci - Direktive 2
Cilj učenja: Razumjeti kako Europski sud objašnjava mogućnost vertikalnog izravnog učinka direktiva (odnos između pojedinca i države), te razviti shvaćanje koncepta države u praksi ES. Razumjeti razliku između vertikalnog i horizontalnog učinka direktiva te raspraviti argumente za i protiv horizontalnog učinka direktiva.
Razumjeti koncept "države" i kako se ona određuje u pravu EU, za potrebe izravnog učinka direktiva, Uočiti razliku između načina na koji se u hrvatskom pravu definira koncept "tijela državne vlasti" i pristupa Europskog suda.
Domaća zadaća: Pročitajte zadano gradivo. Pronađite argumentaciju ES na kojoj on zasniva vertikalni učinak direktiva. Pronađite i argumentaciju kojom Sud opravdava nepostojanje horizontalnog izravnog učinka direktiva. Čitajući predmet Foster v. British Gas razmislite što bi u hrvatskom kontekstu značila primjena kriterija iz tog predmeta.
Gradivo za pripremu za sat:
Literatura za spremanje ispita:
11. Interpretativni učinci prava Unije
Cilj učenja: Razumjeti obavezu država da pravo Zajednice, posebice direktive, provode potpuno, ispravno i učinkovito. Naučiti razlikovati izravni i posredni učinak smjernica. Razumjeti koncept interpretacije u skladu sa smjernicom, i znati prepoznati granice takve interpretacije.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. Razmislite: gdje postaviti granicu interpretacije nacionalnog prava? Što učiniti ako je jedina moguća interpretacija nacionalnog prava koja bi bila u skladu s pravom Zajednice bila suprotna nacionalnom pravu?
Gradivo za download:
Literatura za spremanje ispita:
- Rodin S., i Ćapeta T. (ur.), Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu, Pravosudna akademija, Zagreb 2008. (Knjiga se može pribaviti upitom kod pravosudne akademije. Određenim brojem knjiga raspolaže biblioteka Fakulteta, a PDF otisak je dostupan na web stranicama katedre
- Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002. str. 59 - 68
- Ćapeta, T., Interpretativni učinak europskog prava u članstvu i prije članstvu u EU, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu Vol. 56 Br. 5, 2006
12. Izvori II. i III. stupa
Cilj učenja: Steći vještinu razlikovanja izvora prava EU donesenih temeljem pravne osnove iz I. II. i III. stupa EU. Razumijeti razlike u pravnim učincima odluka iz pojedinog stupa, te odnose i postupke koji utječu na izbor određene pravne osnove za donošenje pravnih propisa. Razumijeti promjene do kojih će doći kad stupi na snagu Lisabonsku ugovor.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke i Zajedničko stajalište Vijeća. Razmislite koje su razlike u učincima pravnih izvora I. stupa EU s jedne strane, te II. i III. stupa s druge strane. Prema kojim kriterijima se Komisija mora ravnati kada mora odlučiti hoće li predložiti donošenje propisa unutar I. ili III. stupa? Kakva je pravna snaga Zajedničkih stajališta? Kakve obveze za države članice iz njih proizlaze? Imaju li akti trećeg stupa izravni učina? Imaju li posredni učinak? kako je Sud to opravdao?
Gradivo za download:
13. Odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije
Ciljevi učenja: Razumjeti motivaciju Europskog suda da uvede mogućnost naknade štete protiv države zbog povrede prava Zajednice. Naučiti uvjete za odgovornost države za štetu zbog povrede prava Zajednice. Razumjeti koncept "ozbiljne povrede prava Zajednice" i znati odrediti koje su takve ozbiljne povrede.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. Koji su uvjeti za naknadu štete zbog povrede prava Zajednice? Na koje se odredbe Ugovora o EZ Europski sud pozvao da bi opravdao odluku u predmetu Francovich?
Neobvezna domaća zadaća: Na servisu EurLex pronađite i pročitajte presudu u predmetu C-224/01 Köbler i mišljenje Nezavisnog odvjetnika Légera. Koja se sve tijela mogu smatrati "državom"? Što o ulozi sudova kaže Nezavisni odvjetnik Léger, osobito u para. 59 svog Mišljenja? Što to znači za sudove država članica?
Gradivo za download:
Literatura za spremanje ispita:
- Ćapeta, Tamara, Odgovornost država za štetu u pravu Europske zajednice, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 53 (2003), 3-4
14. Sloboda kretanja roba - osnove i rana praksa
Cilj učenja: Razumjeti ekonomsku i političku pozadinu pravnog uređenja tržišnih sloboda općenito i slobode kretanja roba posebno. Razumjeti motivaciju Europskog suda koja objašnjava razvoj sudske prakse. Razumjeti pojmove - "količinska ograničenja", "mjere s istovrsnim učinkom", "jednako primjenjive mjere" i "nejednako primjenjive mjere". Razumjeti razloge nastanka sudske doktrine "uzajamnog priznanja" (mutual recognition) i okolnosti u kojima je nastala, te njene posljedice za proces europske integracije. Razumjeti međusobni odnos članaka 28 i 30 UEZ s jedne strane i čl. 95 s druge strane. Razumijeti koncept 'mandatory requirements'. Razumijeti odnos između Europskog suda i drugih institucija EU, posebice Komisije.
Domaća zadaća: Pročitajte Čl. 28, 30 i 95 Ugovora o EZ. Pročitajte predmete Dassonville i Cassis de Dijon.
Gradivo za pripremu za sat:
Literatura za spremanje ispita:
- Perišin, Tamara, Sloboda kretanja roba i njene implikacije na regulatornu autonomiju u Republici Hrvatskoj, Politička misao. Vol. 44 (2007) Br. 2
- S. Rodin, T. Ćapeta i I. Goldner Lang (ur.), REFORMA EUROPSKE UNIJE – LISABONSKI UGOVOR, Narodne novine, Zagreb 2009. Glava IX tč. 3.3.
15. Sloboda kretanja roba - doseg Čl. 28
Ciljevi učenja: Steći sposobnost odrediti doseg primjene Čl. 28 UEZ. Razumjeti razliku između "prodajnih aranžmana" i "karakteristika proizvoda" u praksi Europskog suda, te razumjeti razloge zbog kojih je Europski sud uveo spomenuto razlikovanje. Razumjeti razliku između rane prakse Europskog suda u području slobode kretanja dobara i prakse nakon odluke u predmetu Keck. Razumjeti koncept margine prosudbe, i što on znači za regulatornu autonomiju država članica. Steći vještinu razlikovanja formalnih i supstancijalnih elemenata u praksi Europskog suda.
Domaća zadaća: Razmislite kako novi smjer prakse ECJ-a utječe na regulatornu autonomiju država članica? Razmislite, u kojoj se mjeri praksa ECJ-a u predmetu Keck razlikuje od ranije prakse? Razmislite o slijedećoj tvrdnji: "Razlikovanje između karakteristika proizvoda i prodajnih aranžmana je formalne naravi. Ono ne rješava problem pristupa tržištu."
Gradivo za pripremu za sat:
Literatura za spremanje ispita:
- Perišin, Tamara, Sloboda kretanja roba i njene implikacije na regulatornu autonomiju u Republici Hrvatskoj, Politička misao. Vol. 44 (2007) Br. 2
- S. Rodin, T. Ćapeta i I. Goldner Lang (ur.), REFORMA EUROPSKE UNIJE – LISABONSKI UGOVOR, Narodne novine, Zagreb 2009. Glava IX tč. 3.3.
16. Sloboda kretanja roba i ostale tržišne slobode- opravdanje ograničenja tržišnih sloboda
Cilj učenja: Razumjeti razloge isključenja protupravnosti, odnosno način opravdanja (justifications) nacionalnih mjera koje ulaze u doseg Čl. 28 UEZ. Steći sposobnost argumentacije koja se tiče proporcionalnosti nacionalnih mejra. Razumjeti politiku Europskog suda u odnosu na nacionalne mjere koje ograničavaju slobodu kretanja dobara. Upoznati se ostalim tržišnim slobodama i njihovim međusobnim razlikovanjem, te znati argumentirati o mogućem opravdanju nacionalnih mjera koje ograničavaju navedene slobode.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane odluke Europskog suda. Razmislite, koje razloge ističu države članice da bi opravdale pojedine nacionalne mjere? Pozivaju li se države na Čl. 30 UEZ ili na nešto drugo? Kakva je argumentacija Europskog suda? Pročitajte mišljenje NO Madura i razmislite koje su razlike između triju testova proporcionalnosti. Pročitajte predmet Gebhard. O kojoj se tržišnoj slobodi radu i tom predmetu i kako je Sud objasnio mogućnost opravdanja ograničenja. Razlikuje li se ta mogućnost od mogućnosti opravdanja ograničenja trgovine robom?
Gradivo za download:
Neobvezno čitanje:
Literatura za spremanje ispita:
- Rodin, S., Direktiva Europske unije 123/2006. o uslugama – doseg i opravdanja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 59 No. 1, 2009
17. Temeljna prava u EU - Evolucija
Cilj učenja: Razumjeti razloge uvođenja zaštite ljudskih prava u pravni sustav EU. Razumjeti odnos između nacionalnih jamstava temeljnih prava, jamstava u EU i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Razumijeti čemu služe jamstva ljudskih prava na razini EU. Steći vještinu identifikacije izvora temeljnih prava u pravnom poretku EZ/EU i razumjeti granice u kojima u njihovoj zaštiti djeluje Europski sud.
Domaća zadaća: Pročitajte ponovo odluku 11/70 Internationale Handelsgessellschaft i odluke Solange I i II o kojima se govorilo u nastavnoj jedinci 6 i razmislite zašto je ES uveo zaštitu ljudskih prava u pravni poredak Zajednice. Pročitajte predmet Nold i razmislite kako Sud odlučuje koja se ljudska prava štite u okviru europskog prava.
Pročitajte čl. 6 i čl. 7 Ugovora o Europskoj uniji. Pronađite na Internetu i pogledajte što je predviđeno Europskom poveljom o zaštiti ljudskih prava.
Gradivo za pripremu za sat:
Dodatno (neobvezno) čitanje na engleskom:
Napomena uz predmete Hauer i 2/94: U predmetu Hauer, riječ je o presudi u kojoj je ES primjenio pravnu analizu koja je uobičajena pred Europskim sudom za ljudska prava i pred Saveznim ustavnim sudom SR Njemačke. Pronađite relevantne dijelove i razmislite zašto ES primjenjuje interpretativnu metodologiju tih sudova i materijalne zahtjeve tih pravnih sustava.
U mišljenju 2/94, Europski je sud smatrao da Zajednica ne posjeduje ovlasti za pristupanja Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda. Koji su razlozi naveli ES da to zaključi? Je li moguće da je ES imao i neke skrivene razloge?
Literatura za spremanje ispita:
- Rodin, S., Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb 1997. str. 82-104
18. Temeljna prava i tržišne slobode
Cilj učenja: Razumjeti odnos između tržišnih sloboda i temeljnih prava u EU i metode njihova balansiranja od strane Europskog suda. Steći sposobnost kritičkog promišljanja odnosa tržišnih sloboda i temeljnih prava u pravnom poretku EU. Razumjeti kako se praktično primjenjuju kriteriji Europske konvencije u pravnom poretku EU.
Razumjeti mjesto testa proporcionalnosti u pravnoj analizi odnosa tržišnih sloboda i ljudskih prava, te steći vještinu argumentiranja u konkretnim situacijama.
Domaća zadaća: Pročitajte slijedeće odluke Europskog suda. Ponovno pročitajte i imajte pri ruci na satu mišljenje nezavisnog odvjetnika Madura u predmetu Leppik (iz nastavne jedinice 16).
Gradivo za pripremu za sat:
Neobvezno čitanje:
Literatura za spremanje ispita:
- S. Rodin, T. Ćapeta i I. Goldner Lang (ur.), REFORMA EUROPSKE UNIJE – LISABONSKI UGOVOR, Narodne novine, Zagreb 2009. Glava IX tč. 3.2
19. Vanjski odnosi EU - Ugovori s trećim državama - učinak i interpretacija
Cilj učenja: Razumjeti ovlasti Zajednice u odnosima s trećim državama, uključujući i ovlast zaključivanja međunarodnih ugovora. Razumjeti pojam i razloge tzv. mješovitih ugovora. Razumjeti učinke ugovora s trećim državama u pravnom poretku EU te način njihove interpretacije.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. U predmetu ERTA fokusirajte se na pitanje ovlasti EZ za djelovanje u međunarodnim odnosima. U preostalim sudskim odlukama posebno obratite pozornost na pitanje izravnog učinka prava Zajednice i interpretacije međunarodnih ugovora.
Gradivo za pripremu za sat:
Literatura za spremanje ispita:
- Goldner Lang, Iris, Sloboda kretanja ljudi u EU: Kontekst sporazuma o pridruživanju, Školska knjiga, Zagreb 2007 str. 20-48
- Rodin, S., Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u pravnom poretku Europske zajednice i Republike Hrvatske, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 53., Br. 3-4 (2003)
20. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Cilj učenja: Steći razumjevanje učinaka sporazuma o pridruživanju i sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u pravnim porecima Europske unije i pravnim porecima trećih država - stranaka tih sporazuma.
Razumjeti strukturu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te glavne obaveze koje iz njega proizlaze za Republiku Hrvatsku. Razumjeti pravni status SSP-a u pravnom poretku RH. Razumjeti pojam "zrcalnih odredbi" sporazuma i znati prepoznati razlike između tih odredaba i relevantnih odredaba Ugovora o EZ.
Domaća zadaća: Pronađite Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je s EZ i njenim državama članicama sklopila Hrvatska (na webu) i proučite kakve je obveze Hrvatska njime pruzela u odnosu na EZ. Pročitajte predmet Jany i razmislite koji je status Sporazuma o pridruživanju u europskom pravu i može li se ista argumentacija primijeniti i na SSP?
Pročitajte članak 140 Ustava RH, članak 5 Zakona o sudovima i propise relevantne za primjenu SSP-a (link niže). Razmislite koji su učinci i kako treba interpretirati SSP u pravnom poretku Hrvatske.
Pročitajte odluku Jany i obratite pažnju kako ES definira "cilj i svrhu" ugovora o pridruživanju (object and purpose). Zbog čega je to relevantno. Primjenjuju li se ista načela i na Ugovore o pridruživanju i na Sporazume o Stabilizaciji i pridruživanju?
Pročitajte odluku Ustavnog suda RH od 13. veljače 2008. U-III-1410/2007. Razmislite kako Ustavni sud primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Gradivo za pripremu za sat:
Literatura za spremanje ispita:
- Goldner Lang, Iris, Sloboda kretanja ljudi u EU: Kontekst sporazuma o pridruživanju, Školska knjiga, Zagreb 2007., str. 20-48 i str. 93-98
- Rodin, S., Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u pravnom poretku Europske zajednice i Republike Hrvatske, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 53., Br. 3-4 (2003)
- Ćapeta, T., Interpretativni učinak europskog prava u članstvu i prije članstvu u EU, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu Vol. 56 Br. 5, 2006
- Rodin S., Ustavni sud i članstvo RH u EU, Liber Amicorum Jadranko Crnić, Novi informator, Zagreb 2009. (dostupno kao PDF otisak)
|
